x

Programi sportske rekreacije u procesu rada

Programi sportske rekreacije u procesu rada
Savremena tehnologija, visok nivo industrijalizacije i automatizacije u proizvodnji, sve više zahteva da se, u procesu rada, primenjuju odgovarajući programi sportske rekreacije, koji moraju biti strogo usaglašeni sa specifičnostima radnog mesta, uslovima proizvodnje, zdravstvenim stanjem i nivoom radnih sposobnosti radnika.

Programi sportske rekreacije u procesu rada baziraju se na naučno-teorijskim i metodološkim: kineziološkim, biološko-medicinskim, psihofiziološkim, ergonomskim, ekonomskim i drugim naučnim saznanjima i zakonitostima. Brojna naučna istraživanja i široka praksa, u najrazvijenijim industrijskim zemljama, višestruko su potvrdila punu opravdanost i efektivnost primene programa sportske rekreacije u procesu rada.

Ovi programi su prihvaćeni i primenjuju se kao efektivan faktor aktivnog odmora, prevencije, otklanjanja ili ublažavanja zamora, tegoba i smetnji prouzrokovanih savremenim karakterom rada, asimetričnim opterećenjima i narušavanjem ekološke ravnoteže u svakodnevnom radu i životu. Oni su, prevashodno usmereni na prevenciju, ublažavanje i/ili otklanjanje akutnog zamora, kompenzaciju i korekciju negativnih uticaja načina rada, povećanje produktivnosti i produžavanja aktivnog radnog veka.

Osnovu za identifikaciju potreba i interesa radnika za primenu različitih programa sportske rekreacije u procesu rada činili su:
  • Savremena naučna saznanja i praktična iskustva o psihofiziološkim i programskim osnovama primene aktivnog odmora u procesu rada;
  • Rezultati provere zdravstvenog stanja radnika;
  • Analiza organizacionih, mikroklimatskih i tehnoloških uslova i mogućnosti promene programiranih sportsko-rekreativnih aktivnosti u procesu rada;
  • Analiza subjektivne procene od strane radnika, vrste i karaktera posla, opterećenja u toku rada, pojave i simptomatologije zamora.

Polazeći od navedenog, modelovano je deset petnaestominutnih modela sportsko-rekreativnih aktivnosti: odbojka, badminton, mali fudbal, viseća kuglana, stoni tenis, šetnja (pešačenje), bacanje lopte u koš, pikado, fudbalski tenis, boćanje. Navedeni modeli sportsko-rekreativnih aktivnosti trebalo bi da zadovolje sledeće osnovne zadatke:
  • Da je sadržaj aktivnosti po svom karakteru indiciran u odnosu na karakter radnih operacija, što znači da može da doprinese kompenzaciji ili korekciji negativnih uticaja jednoobrazne, monotone radne aktivnosti (u kojoj dominira statičko opterećenje velikih mišićnih grupa) i da obezbeđuje efekte aktivnog odmora;
  • Da se u toku aktivnosti obezbeđuje pozitivna emocionalnost i doprinosi prevenciji, ublažavanju i/ili otklanjanju nervno-psihičke napetosti;
  • Da se može jednostavno i efikasno pratiti i kontrolisati nivo, odnosno intenzitet opterećenja u toku odabranih modela sportsko-rekreativnih aktivnosti;
  • Da se u toku odabrane sportsko-rekreativne aktivnosti optimizuje cirkulacija krvotoka i doprinosi otklanjanju ili ublažavanju zastoja krvotoka u nogama i predelu krvotoka.

    style="display:block; text-align:center;"
    data-ad-layout="in-article"
    data-ad-format="fluid"
    data-ad-client="ca-pub-3680394444982515"
    data-ad-slot="6919562611">


Mini programi su modelovani na osnovu kompleksne analize poslova i zadataka, identifikacije potreba i interesa radnika za aktivnim odmorom u procesu rada, analize tehnoloških i organizacionih uslova i mogućnosti za uvođenje mini programa i posebno, na osnovu simptomatologije zamora i naročito izraženih zdravstvenih tegoba hipokinetičkog karaktera.Na ovim osnovama modelovano je šest mini programa, i to:
  1. Mini program protiv zamora ruku i ramenog pojasa;
  2. Mini program opšteg uticaja;
  3. Mini program protiv nervno-emocionalne napetosti;
  4. Mini program za bolji krvotok u nogama i predelu kukova;
  5. Mini program protiv zamora  nogu;
  6. Mini program protiv zamora trupa i nogu.
* Za radnike koji rade sedeći namenjeni su programi pod rednim brojem 1, 2, 3, 4, a za radnike koji rade stojeći programi pod rednim brojem 1, 2, 5, 6. 
Svaki mini program sastavljen je od 3 vežbe koje se ponavljaju nekoliko puta u odgovarajućem, propisanom tempu. Trajanje svakog od mini programa je od 60 do 90 sekundi. U toku radnog dana može se primenjivati 5 do 7 mini programa (iste ili različite namene), za šta je potrebno ukupno 7 do 10 minuta.

Osnovna struktura programa sportske rekreacije u procesu rada obuhvata: Programe uvodnog vežbanja; Programe u redovnoj pauzi; Programe u posebnoj pauzi; Programe u većem broju kraćih pauza; Mini programe vežbanja; Programe na kraju rada.
  • Programi uvodnog vežbanja u procesu rada primenjuju se pre početka rada u trajanju od 7 do 10 minuta. Osnovni sadržaji ovih programa, najčešće su, specijalno odabrane vežbe oblikovanja koje su usmerene na podizanje funkcija organizma i brže uvođenje u rad. Programi uvodnog vežbanja znatno doprinose optimalnoj pripremi za predstojeći rad mšićno-nervnog i drugih funkcionalnih sistema.
  • Programi u redovnoj pauzi primenjuju se u blizini radnog mesta (u krugu fabričke hale, na otvorenim i uređenim mestima u blizini radnog mesta i sl.) i najčešće traju 10 - 15 minuta. Sadržaji ovih programa mogu biti veoma različiti: šetnja,  elementi sportskih igara, zabavno-rekreativne igre, vežbe oblikovanja i sl. Programi sportske rekreacije u redovnoj pauzi usmereni su na prevnciju, otklanjanje ili ublažavanje hroničnog zamora, tegoba i smetnji karakterističnih za proces rada.
  • Programi u posebnim pauzama, primenjuju se u zavisnosti od broja posebnih pauza, koje pak zavise od karaktera, vrste, obima i intenziteta rada, i najčešće traju od 7 do 10 minuta (jedna pauza). Sadržaji ovih programa mogu biti različiti u zavisnosti od toga da li se realizuju u okviru ili van radnog mesta, najčešće su to korektivno-kompenzatorne i relaksirajuće vežbe (na radnom mestu) ili drugi sadržaji kao kod programa u redovnoj pauzi (van radnog mesta).
  • Mini programi individualnog vežbanja, najčešće se primenjuju individualno, i najčešće traju 1,5 do 2 minuta uz ponavljanje od 6 do 7 puta. Sadržaji ovih programa najčešće se sastoje od 2 do 3 specijalno birane vežbe, pri čijem izvođenju se svrsishodno smenjuju naprezanje, opuštanje i labavljenje pojedinih mišićnih grupa u odgovarajućem ritmu i redosledeu. Mini programi individualnog vežbanja usmereni su na ostvarivanje konkretnih ciljeva - prevenciju, ublažavanje i/ili otklanjanje smetnji i tegoba karakterističnih za pojedina radna mesta i pojedine kategorije radnika.
  • Programi za odmor i oporavak na kraju radnog vremena primenjuju se, obično na specijalno uređenim objektima, koji raspolažu potrebnim prostorima, objektima i opremom za realizaciju pojedinih programskih sadržaja, i najčešće traju 30 do 60 minuta. Sadržaji ovih programa najčešće su različite fizioprofilaktičke procedure, vežbe relaksacije i labavljenja, programi masaže, autogeni trening i sl. Programi za odmor na kraju radnog vremena znatno doprinose otklanjanju akumuliranog zamora, relaksaciji, ublažavanju i otklanjanju napetosti i bolova u mišićima, i u celinibržem odmoru i efikasnijem oporavku posle rada.
Programi sportske rekreacije u procesu rada kod nas nisu šire prohvaćeni u praksi i pored višestruko iskazanih potreba i njihove dokazane vrednosti.
 

Literatura:
Teorija sportske rekreacije - Mithat Blagajac
 
Autor: Prof. dr Mithat Blagajac Objavljeno: 09.06.2014.

PROČITAJTE JOŠ