x

Nacionalizam i sport

Nacionalizam i sport
Još jedno značajno pitanje, u ovom kontekstu, zaslužuje našu pažnju, gledajući kroz bazu toga da su sportski stadioni i sportske arene postale poligoni za stvaranje i razvoj nacionalističke svesti. Moramo se ozbiljno posvetiti pitanju: od čega se sastoji privlačnost sportskih ambijenata za razvoj takvog vida svesti?

Pre svega u tome, što je na sportskim priredbama već uspostavljen mehanizam obračuna, koji čini glavnu odliku današnjeg sporta. Treba samo u taj odnos uneti duh međunacionalnog obračuna, igrače gostujuće ekipe svesti na predstavnike određene nacije. Radi se o uhodanom načinu zamene krivaca, podmetanja drugih, "stvaranja žrtvenih jaraca" na kojima treba da se iskali nezadovoljstvo ljudi.

Umesto stvarnih krivaca, umesto onih koji iz sebe imaju kriminalno poreklo i koji su povezani sa kriminalnim aktivnostima, kao krivci se pojavljuju igrači koji po nacionalnoj opredeljenosti, često pripadaju onima koji će im sa tribina upućivati razne uvrede po rasnoj, nacionalnoj, religiskoj i seksualnoj orentacii. Na taj način je objekt iživljavanja pronađen na drugoj strani i to na način i u uslovima koji dopiru i do poslednjeg atoma čovekovog organizma - u pitanju je simuliranje stvarnog obračuna koji se pojavljuje u obliku sportske igre, posredstvom najamnika-igrača, u kome publika učestvuje celim svojim bićem.

To je inzvaredan način stelirisanja, izduvavanja masa kojim se istovremeno postiže integracija masa na iracionalnoj osnovi, pri čemu se njihov "negativni naboj" prazni u režiranoj predstavi, u okviru stadiona i hala i to na onima koji su im dati kao mamac, kao kost na kojoj ljudi treba da tupe zube, gube snagu i želju da promene postojeće društvene odnose koji predstavljaju stvarni uzrok njihovog nezadovoljstva.

Pravi krivci, koji stoje u poleđini spektakla koji vuku konce, usmeravaju procese i otimaju novac -  umesto da polažu račune samom čoveku za svoje postupke, postaju spasioci zaštitnici svoga naroda, svoje nacije od drugih nacionalista.

Pojava nacionalizma (nacionalističkih ispada) na sportskim priredbama, niti je slučajna, niti je odvojena od opšte strategije vladanja. Nacionalizam se, posredno ili neposredno, aktivno ili "zatvaranjem očiju", stimuliše. To je jedan od najrazličnijih vidova kanalisanja svesti masa, jedan od najperfidnijih oblika korumpiranja ljudi, razbijanja njihove aktivističke, kritičke svesti koja pokušava da se obračuna sa eksplatacijom i nametanjem, to je jedan od najmračnijih načina zaustavljanja istorije, pokušaj obračuna sa svim onim za šta se čovek već izborio.

Nacionalizam je poslednje i najgore sredstvo onih koji po svaku cenu žele da zadrže svoje pozicije. Nacionalizam je školski primer pretvaranja ekonomskih, društvenih, političkih problema u nacionalne probleme, u problem nacionalne ugroženosti. To su pokušaji da se spreči integracija čoveka koji objektivno ujediniju problem sopstevne egzistencije.

Ovakav razvoj odnosa posebno je poguban za mlade, koje su prepušteni ulici, stihiji svakodnevice, ništavilu. Sve veća armija "bezprizornih" koji nemaju nikakve mogućnosti da ostvare  svoj istinski, staralački potemncijal, da budu u društvu prihvaćeni kao ljudi - slepo prihvataju i izgovaraju reči čije im znaćanje nije sasvim jasno, ali im osećanje da saopštavaju nešto što kao sveta tajna lebdi u mislima "uzornih" građana koji stoje iza svega, daje posebnu važnost. Ustvari, ta deca i jesu najveće žrtve rituala, jer u svemu učestvuju iskreno, predano se podaju trenutku koji će ih nemilosrdno žigosati. "Heroji" postaju oni koji su izmislili odvratniju psovku, pogrdu, koju su uspeli da bace kamen sve do protivničkog  šestnaesterca, da pogode protivničkog igrača petardom u glavu (imali smo slučaj kada je navijačka grupa jednog fudbalskog kluba u Makedoniji koja je sa etničkog predznaka, bacila suzavac na golmana koji je bio drugog etničkog potekla) i razna druge slučajeve na samim terenima povezanih nacionalističkih ispada. Naravno da ovakvo ponašanje, formiranje shvatanja, usvajanje vrednosti, uloga koja im se daje na stadionima, povratno utiče na njihovo ponašanje u društvu, kao i na odnos mladih iz drugih krajeva prema njima.
Autor: Prof. dr. Ivan Anastasovski Objavljeno: 03.07.2014.

PROČITAJTE JOŠ