x

Medijska prezentacija sportskog imidža

Medijska prezentacija sportskog imidža
U savremenim istraživanjima sve češće se susreće pojam "imidžologija" pod kojom se podrazumeva skup imidža koji društvene grupe po cenu istine koriste za opravdanje sopstvenih i diskreditovanje konkuretskih, protivničkih i neprijateljskih postupaka. (Stojanović, 2000). Počinje da se stvara pogodno tlo za ideale. Jedan od karakterističnih izuma ovog prvog osvajačkog pohoda na nova tržišta bio je pojam imidža.

Od sada će se govoriti o imidžu nekog preduzeća, neke oblasti, nekog političara ili nekog proizvoda. Svako dobija svojevrsnog dvojnika, svoj imidž. Komunikacijsko društvo postaje svet u kome komuniciraju samo slike, imidži elemenata iz kojih je sastavljen. Sam imidž je skoro u celosti sačinjen kao ideal koji se reklamira. Stvaranje imidža postaje posebna društvena delatnost u kojoj se koriste sva sredstva za ubeđivanje, čime veću ulogu dobija argumentacija a naročito manipulacija.

Stvaranje imidža, uz prisustvo mnoštvo stručnjaka odvijaće se prema usavršenim pravilima klasične demagogije: reč je pre o prilagođavanju o onom što drugi očekuju, nego o prihvatanju sopstvene stvarnosti. (Breton, 2000). Mas-mediji i njihova glad za poznatim ličnostima (zvezdama) je primetna u današnjem vremenu. To je otvorilo prostor za nove stručnjake koji treba da brinu ne samo o izgledu već i o imidžu, osmišljenim izgledom ličnosti koje treba plasirati i rasprodati njihovu reputaciju.

Pored rada na samom izgledu ličnosti, počinje se i sa radom na osmišljavanju celokupnog predstavljanja ličnosti u momentu prikazivanja i plasiranja putem mas-medija. Danas se govori o imidžu koji se definiše kao skup stavova, institucija i praksi kojima se stvaraju i šire predstave stvarnosti. Imidži, svakako imaju pozitivnu funkciju kad su u saglasnosti sa stvarnošću, a negativnu kad je krivo prikazuju.

U prvom slučaju imidž čini oblik informacije, a u drugom dezinformacije. Pada u oči da su filozofi, društveni teoretičari i uopšte intelektualci još uvek skloni da prenaglašavaju ulogu ideja u stvaranju imidža, i čak imidže svode na njih. Ali to je daleko od istine u ovom vremenu kojim dominiraju izuelni mas-mediji. Za razliku od ideotvoraca mnogi političari su uvideli da žive i delaju u postgutenbegosovskoj eri. Zato se manje trude da stvore idejne programe a više da plasiraju odgovarajuće imidže (takoreći: postojati znači imati imidž)!

Mnogi žurnalisti su se preobratili u kreatore imidža, često svesno manipulativne. Biće da ih već treba tretirati kao osmu. a ne samo sedmu silu. Zašto se više pažnje ne poklanja izdaji novinara kao jednom od najopasnijih oblika izdaje intelektualca. (Stojanović, 2000)

Pod imidžom se najčešće podrazumeva emocionalna predstava (slika) u vezi sa nekom ličnošću, predmetom, organizacijom ili akcijom. Imidž se često vezuje za jednu jedinu osobinu, manu, vrlinu, karakteristiku ili stil; to je rezultat nedovoljnog poznavanja novog termina. Imidž je slika koju pojedinac stvara o sebi. Kroz nju se utvrđuje njena kompletna aktivnost. Problem sa kojim se Ijudi susreću leži u činjenici da se svaka poruka može na različite načine interpretirati.

Imidž je termin koji se najčešće upotrebljava da označi komunikaciju i promenu koje ličnost preduzima, oslanjajući se na svoje savetnike. Na kreiranje imidža utiču namerne i nenamerne poruke koje nalaze svoj put do javnosti, često podrivajući one oblike komuniciranja koji se mogu kontrolisati. Tome naročito doprinosi "žuta štampa" i njena glad za skandalima.

    style="display:block; text-align:center;"
    data-ad-layout="in-article"
    data-ad-format="fluid"
    data-ad-client="ca-pub-3680394444982515"
    data-ad-slot="7364782146">


U terminologiji današnjeg šou biznisa (muzika, sport i sl.) imidž predstavlja izgled, koji uz specijalne savetnike ili ličnim zalaganjem ostvaruje određena osoba. Imidž teži da skup spoljašnjih karakteristika i ukupnost ponašanja bude istovremeno originalan i moderan. Reč je široko prihvaćena od strane mladih koji ga upotrebljavaju u najrazličitije svrhe. Imidž je način predstavljanja ličnosti kroz stil ponašanja, odevanja, stanovanja, života...

On obuhvata sve grane bitisanja čoveka (duhovne i fizičke) i u direkmoj je vezi sa estetskim zakonima vremena i društva u kome se život odvija (Punišić, 1990). Za pojam imidža se vežu i najrazličitije predrasude, naročito kad se radi o imidžu nekih osoba ili grupa. Zato je opravdano reći dapojarn imidža uključuje i naš stav prema tom objektu.Imidž popularnih aktera je nezaobilazan bez Ijudi iz sporta - vrhunskih posrednika, navijača ali i publike. I ovde se imidž najčešće odreduje kao mišljenje o samom sebi koje određeni akter želi da saopšti, kao svojevrsna rasprodaja reputacije.

On se često ne zasniva na stvarnim činjenicama već na uverenju i iluzijama koju Ijudi stvaraju o sebi samima. Subkulturna sportska scena, kao odredeno značenje stila, izražava se pomoću imidža. Stvaranje i fabrikovanje imidža, danas, je veliki biznis i deo profita. Postoje specijalisti, imidž-dizajneri koji se bave kreiranjem imidža. Oni do simbola dovode oblik stvari, dogadaja ili ličnosti, koji svom nosiocu diktira odredeni način ponašanja, i koji se danas širi zahvaljujući medijima i reklami.

Sportisti su ličnosti šou biznisa, postaju idoli i zato počinje interesovanje za njihovu privatnost. U želji da što zanimljivije prikažu i privatne živote, stručnjaci koji stvaraju imidž oblikuju biografije. "Imidž dizajneri" - svojom stručnošću na polju oblikovanja, svojim znanjem iz oblasti estetike, svojom širinom obrazovanja, svojom snagom i darom za stvaranje novog, postaju profesija koja kreira nove Ijudske potrebe, najkompletniji za rad na imidžu.

Zahvaljujući dobro osmišljenom imidžu, ličnosti iz javnog života postaju uzor običnih Ijudi, naročito mladih. Oni prihvataju, prema sopstvenom izboru, odredenu vrstu imidža svog idola, kopiraju je i podržavaju prvenstveno način odevanja i ponašanja. Najuspešnije ličnosti iz javnog života među kojima vrhunski sportisti vode glavnu reč, putem mas-medija stvaraju nove trendove u rasprostiranju imidža.Imidž je povezan sa neverbalnim ponašanjem, "govorom tela-, zdravim životom, negom, odevanjem itd.

Rasprodaja reputacije uključuje ťrad na sebi", u cilju korigovanja svojih minusa u svim sferama i oblicima ponašanja. Svaki sportista trebalo bi da sledi preporuke iz jedne praktične knjige o dizajnu. Treba biti originalan jer imidž nije golo imitatorstvo i kopiranje već viđenih obrazaca.

Uspešni sprtisti znali su dobro da izgrade sliku o sebi i da rasprodaju svoju reputaciju.Imidž se može rrienjati, mada njegovo menjanje zahteva uskladeni napor. S druge strane, pozitivan imidž se može zastrašujućom brzinom pretvoriti u negativan. To je naročito vidljivo kad štampa objavi nekc skandale o poznatim ličnostima. Čim se kroči u područje međunrodnog imidža, problem različitih interpretacija iste poruke ili simbola doživljava se kao posledica razlika u nacionalnoj kulturi. Mada su mnogi istraživači primetili da kulture, naizgled, postaju sve sličnije, ipak postoje osobenosti koje mogu da ukoče ili iskrive značenje.

Pojavljivanje i intervjui u elektronskim medijima zahtevaju da budete pripremljeni za razgovor, da se držite teme razgovora, da budete ležerni i blago duhoviti tokom razgovora, da se trudite da govorite zanimljivo, malo brže i energičnije, da budete otvoreni i pošteni i da ne uzvraćate na napad napadom.

Da bi ste dobro govorili mora se obratiti pažnja na sledeće elemente:
  • Analizirati dogadaj, naročito one delove koji su bitni za vaše tvrdnje.
  • Odrediti koji su podaci bitni, koliko činjenica treba dati i kakve zaključke izvesti.
  • Pažljivo skicirati tok misli koje treba prevesti u reči.
  • Biti racionalan, naučiti da se bude logičan i odbaciti ono što je neodređeno i neprecizno, kao i površne generalizacije.
  • Vežbati mogućnosti da se izrazite sa najmanje mogućim brojem reči.
  • Ako je slika stvorena u svesti drugih presudna za uspeh, treba upamtiti da ste vi deo te slike.
  • Neophodno je uložiti potreban trud da bi izgled i stav odgovarao prilici.
  • Treba imati u vidu da je ono Ťštoť kažete, često manje važno od onoga "kakoť" kažete.
  • Svako obraćanje mora biti unapred planirano i ne sme biti mrmljanje onih rečenica koje vam naprosto padnu na pamet.
  • Treba naučiti da se odlučno vlada izrazom, izgovorom, tonom, pauzom, naglaskom i modulacijom.
 
Autor: N/A Objavljeno: 12.06.2014.

PROČITAJTE JOŠ