x

Privlačnost sporta

Da li je sport blagoslov ili prokletstvo, tragikomedija ili drama, prestiž ili predstava za publiku, a sportista heroj ili žrtva? Sportisti, treneri, pedagozi fizičke kulture i drugi učesnici u sportu, odgovaraju različito na ova pitanja. Sužavanje područja igre, gubljenje igračkog elementa jeste najveća zamka i zagonetka u sportu i sadržana je u pitanju: jesu li sportisti oni koji se, tek s vremena na vreme i prezirući svaki napor, prepuštaju nekoj igri na otvorenom, oni koji se bave njime samo ako su primorani, oni koji su samo posmatrači.

U odnosu na ranije, tradicionalno shvatanje sporta, čini se da je potrebno reći šta se podrazumeva pod savremenim sportom: u pitanju je jedan elastični epitet koji više govori o onome ko ga upotrebljava, nego o pojavi o kojoj je reč. Zato bi uvek trebalo razgraničiti o kojoj vrsti sporta se govori, šta se podrazumeva pod sportom itd. Danas se za sport kroz praćenje i navijanje zanima skoro polovina čovečanstva. Među onima koji se interesuju nalaze se ljudi različitog pola, uzrasta, kulturnog nivoa, različitih političkih i religioznih ubeđenja.

Proizvodnja potreba u sportu neodvojiva je od načina i logike proizvodnje, načina svakodnevnog života ljudi u savremenom društvu. Sociologija u svojim analizama uzima u obzir ove specifičnosti pokušavajući da odgovori na pitanje zašto je sport danas tako popularan. Svaka ljudska delatnost ima za cilj zadovoljavanje određene potrebe. U društvu privatne svojine i robne proizvodnje i sport postaje kapital odnos, profesionalizuje se, poprima komercijalne nanose.

Profesionalno-komercijalni sport je idealni slučaj delatnosti koja može služiti za zadovoljavanje masovnih potreba publike. On je reakcija na nemogućnost da se zadovolje druge univerzalnije potrebe. Na taj način sport nudi potrebu za kompenzacijom; učestvujući kao pasivni gledalac, čovek traži zaborav i beg od svakodnevnih životnih problema. Profesionalni sport je specifičan oblik društvene proizvodnje koji se skoro zakonito javlja u uslovima robne proizvodnje i privatne svojine. On se uklapa u društvo konkurencije i takmičenja i nosi sve one protivrečnosti potrošačkog društva (masovna proizvodnja, mogućnost zadovoljavanja masovnih potreba, itd.).

Kao način proizvodnje društvenog života, sport proizvodi pobednike i poražene, a sve to proističe iz reprodukcije suparništva i takmičarskog duha. On poprima određene sadržaje, karakter, pravce i vrednosti u zavisnosti od konkretno istorijskih uslova, strukture društva u čijim se okvirima razvija. Sportska takmičenja, na različite načine, izražavaju vrednosti i odnose koji realno postoje u društvu i među ljudima. Tražeći odgovore na postavljena pitanja, sociolozi konstatuju da se privlačnost sporta ogleda u sledećem:

  1. sport kao fizička aktivnost je plodotvoran zbog razvoja individualnih fizičkih snaga i kao takav privlačan je za celokupnu populaciju, posebno za mlade ljude;
  2. kao igra i zabava, sport ispunjava slobodno vreme mladih, stvara zadovoljstvo i podiže radost življenja;
  3. sport je aktivnost koja iskušava i potvrđuje sopstvene mogućnosti, suočava sa novim izazovima i životnim avanturama; on je svojevrsna laboratori-ja u eksperimentisanju novim životnim iskustvima;
  4. sport je dobrovoljno i nenametnuto druženje; u njemu se ostvaruje specifična sprega individualnosti i zajedništva (spremnost za saradnju, sposobnost da se žrtvuje);
  5. za neke pojedince i grupe, sport .je privlačan kao posao, profesija, kao zanat koji je dobio svoje značajno mesto u društvenoj podeli rada;
  6. sport privlači mlade kao biznis i oblik privređivanja koji donosi značajne, a ponekad i nadprosečne prihode; ova funkcija sporta manifestuje se i kroz statusnu potrošnju;
  7. sport kao spektakl privlači veliki broj ljudi; zahvaljujući spektaklu koji se troši kao svaka druga roba, razvio se sportski turizam u obliku novog, "putujućeg čovečanstva";
  8. sport mlade ljude privlači zbog svog rituala, koji se ponavlja na sportskim borilištima, proizvodeći svoje junake i žrtve;
  9. sport je oblik verbalne i neverbalne komunikacije putem koje se šalju i primaju poruke (simboli, pokreti, "govor tela", izrazi lica itd.);
  10. sport je kanal društvene pokretljivosti i afirmacije; naročito dobija na značaju kada su drugi institucionalni kanali zatvoreni za društvenu promociju mladih;
  11. sport stvara svoje idole, zvezde sporta sa kojima se mnogi identifikuju; idoli se proizvode tako da se brzo troše i kratko traju;
  12. sport je privlačan jer se doživljava kao nešto izuzetno, nesvakidašnje i nerutinsko
Autor: N/A Objavljeno: 01.07.2014.

PROČITAJTE JOŠ