Nakon što je izbio u Kini krajem prošle i početkom ove godine, korona virus brzo se širi u svijetu. Broj zaraženih u više od 90 zemalja svijeta popeo se na više od 118.000, od kojih je oko 3.900 umrlo.
U prosincu 2019. uočeno je grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene tjelesne temperature i otežanog disanja. Oboljeli su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik početkom siječnja identificiran je novi korona virus (coronavirus 2019 (COVID-19, engl. CoronaVirus Disease-19) uzrokovanog infekcijom SARS-CoV-2) koji pripada istoj porodici korona virusa kao i SARS-CoV. U siječnju 2020. potvrđeni su pojedinačni slučajevi bolesti uzrokovane novim korona virusom i u drugim gradovima i provincijama Kine, a potom i u drugim državama (npr. Singapur, Malezija, Australija, Tajland, Japan, Južna Koreja, Europa, SAD, Kanada ).
Bolest se je vrlo brzo proširila Europom i zahvatila mnoge države kao npr. Italiju, Francusku, Finsku, Njemačku, Švicarsku, Švedsku, Hrvatsku i Sloveniju da bi se vrlo brzo bolest proširila na gotovo sve europske države (izuzev Cipra). U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 30. siječnja održan je sastanak Odbora za hitna stanja na kojem je odlučeno da se ovu bolest proglasi javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja (Public Health Emergency of International Concern – PHEIC). Proglašenje ove bolesti PHEIC-om ne mijenja bitno preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o mjerama sprečavanja širenja bolesti, već se tim mjerama omogućava bolja međunarodna koordinacija. Sve zemlje trebaju u okviru razumnih granica provoditi mjere za smanjenje rizika od unosa i širenja bolesti u svojoj populaciji.
Budući da je riječ o novom, dosad nepoznatom virusu, još uvijek nema cjepiva za korona virus. Od zaraženih zemalja svijeta ističemo broj oboljelih u Kini (80.768), Južnoj Koreji (6.807), Italiji (7000), Iranu (4.747), Japanu (408) i Singapuru (130) (podaci za dan 8.3.2020.). Vrlo je teško dati precizne podatke jer se stanje mijenja iz dana u dan.
Točan način na koji je novi virus ušao u ljudsku populaciju, kao i načini širenja s čovjeka na čovjeka nisu još sa sigurnošću utvrđeni. Zasad se ne može reći jesu li ljudi zaraženi konzumacijom neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla, respiratornim putem, izravnim kontaktom (unosom infektivnog materijala, izlučevina ili krvi životinja putem sluznice ili oštećene kože) ili nekim drugim putem. Pretpostavlja se da je izvor virusa za prvo oboljele osobe životinja, moguće koja se ilegalno prodavala na tržnici.
Put prijenosa s čovjeka na čovjeka također nije sa sigurnošću utvrđen, a vrlo vjerojatno se prenosi kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika) i inhalatorno (samim udisanjem zaraznih klica). Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos stolice bolesnika u probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi.
U većini slučajeva bolest počinje i završava u plućima. Zaraza se prenosi iskašljavanjem ili kihanjem zaraznih klica. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Bolest je karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem, a u težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka.
Od koronavirusa mnogo češće obolijevaju starije osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila je mjere opreza koje pomažu ljudima da se zaštite od korona virusa, a to su:
Većina zemalja provodi postupke za rano otkrivanje oboljelih, izolaciju i laboratorijsku dijagnostiku oboljelih te zdravstveni nadzor nad kontaktima oboljelih radi pravovremene detekcije sekundarnih slučajeva bolesti. Neke zemlje (Kina, Južna Koreja, Iran, Italija) su uvele vrlo restriktivne mjere poput sprečavanja putovanja u zaražena područja. Dakle, u tim ali i mnogim drugim zemljama već se provode vrlo restriktivne mjere za obuzdavanje širenja bolesti. Škole će na tim područjima ostati zatvorene, zatvorena će biti i sva skijališta te javni događaji. Raditi neće ni muzeji, teretane (sportski centri), bazeni, kazališta, obustavljaju se i javna natjecanja. Prekinut će se godišnji odmori za sve zdravstvene radnike, otkazati vjenčanja, pogrebi i sportski događaji te se uvesti rad od kuće gdje god je to moguće. Sve osobe na koje se sumnja da su zaražene bit će u karanteni, a trajanje karantene biti će sukladno zdravstvenim procjenama. Koliko će bolest utjecati na gospodarstvo tek će se vidjeti.
U slučaju pojave simptoma koji upućuju na respiratorne bolesti prije, za vrijeme ili nakon putovanja, WHO upućuje putnike da potraže liječničku pomoć.
S obzirom na nepoznanice o putovima prijenosa, putnicima u međunarodnom prometu koji putuju u zahvaćena područja preporuča se:
Svrha neodgodivog javljanja putnika, ili osobe koja je bila u kontaktu sa nekim iz zaraženih područja, liječniku zbog povišene tjelesne temperature s respiratornim simptomima je pravovremena dijagnostika radi utvrđivanja pravog uzroka bolesti (prehlada, gripa ili možda i koronavirus), pravovremeni početak adekvatnog liječenja, sprečavanje prijenosa bolesti na osobe u bliskom kontaktu te osiguravanje zdravstvenog nadzora nad osobama koje su bile u bliskom kontaktu s bolesnikom. Povratnik iz zahvaćenog područja, ili osoba koja sumnja na zarazu koronavirusom, može najaviti svoj dolazak liječniku telefonom da izbjegne boravak u čekaonici i dogovori način dolaska (nije preporučljivo da takav bolesnik putuje javnim prijevozom). Ako ne zna kome se treba obratiti, osoba može radi savjeta nazvati teritorijalno nadležnog epidemiologa.
Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični. Bolest nastaje tako što korona virus vrlo brzo napadne plućne stanice. Prisutne su dvije vrste tih stanica: one koje stvaraju sluz i one koje imaju dlačice (cilie) pomoću kojih čiste dišne putove. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok stanice s dlačicama uklanjaju pelud i viruse. Kao i SARS, korona virus napada upravo te stanice, čime dopušta tekućini i česticama da uđu u pluća.
Zbog prisutnosti virusnog uljeza, naš se imunološki sustav aktivira i nastaje upala koja je obično lokalizirana samo na jednom području. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju pa naš imunološki sustav počne uništavati sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo.
Time ulazimo u posljednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja.
Neki oboljeli imaju proljev i bol u trbuhu, no još ne postoje podaci o tome jesu li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest dišnih putova ima sa želucem i crijevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za bjelančevine koje čovjek unosi u organizam. Želudac je stoga za viruse siguran način ulaska u ljudsko tijelo. Uslijed već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sustava na infekciju, i drugi sustavi u ljudskom tijelu mogu biti pogođeni koronavirusom. U rijetkim slučajevima pacijenti su pretrpjeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega. Virusi koji se prenose sa životinje na čovjeka, što je slučaj s koronavirusom, nerijetko pogađaju i jetru.
Također, ovaj put virus iz Wuhana nije otporan na toplinu i bit će ubijen na temperaturi od 26-27 Celzijevih stupnjeva. Stoga pijte češće tople napitke da spriječite bolest. Što češće idite na sunce. Pijenje toplih napitaka (čaj,mlijeko, kava) djelotvorno je za sve viruse. Češće jedite razne juhe. U pićima nemojte piti led. Možete koristiti i cimet za koji se zna da je prirodni lijek protiv gripe i prehlade. Nadalje, ne treba stvarati paniku i nepotrebno gomilati namirnice.
Prostor u kojem se boravi, a napose sportske dvorane, teretane i sportske centre, treba što više provjetravati, učestalo ih čistiti te posebno voditi računa da se temeljito čiste sva oprema i rekviziti koji se upotrebljavaju. Korištenje zaštitne kirurške maske se preporuča.
Za brzo otkrivanje oboljelih osoba koriste se i termalne kamere (Dahua technology), koje su postavljene na mnogim žarišnim mjestima u Kini, Hong Kongu te Koreji i pomažu u kontroli i sprečavanju epidemije.
I dok šira javnost, s jedne strane, podcjenjuje opasnost od gripe, istodobno je lako precijeniti opasnost od novog korona virusa zbog intenzivne medijske usredotočenosti na njega, možemo se samo nadati da bi virus mogao imati svojstva sezonske bolesti i jednostavno nestati s kasnim proljećem.