x

Fer-plej u sportu

Fer-plej u sportu
Moral u sportu se manifestuje u fer-pleju, a pod ovim se podrazumeva časna i viteška borba. Fer-plej se u osnovi sastojiu poštovanju pravila, poštovanju sudije i poštovanju protivnika. Pravi sportista se nikada u borbi ne služi nečasnim sredstvima. On se prema protivniku odnosi sa punim poštovanjem, kao prema sebi ravnom. Kada pobeđuje nikada ne vređa protivnika, a kada gubi ume da sačuva svoje dostojanstvo i da protivniku oda iskreno priznanje.

Međuljudski odnosi u sportu svakog časa se stavljaju na proveru. Retko gde može da se proveri moralna vrednost tako kao u odnosima ljudi prilikom sportskih nadmetanja. Činjenica je da je sport oblast ličnih i grupnih podviga i poraza. Zato se tu nalaze izuzetni primeri moralne inicijative ali i moralnih padova.

Pošto je sportsko nadmetanje praćeno velikom emocionalnošću, kod takmičara je otežano objektivno rasuđivanje, te su sportisti često skloni da reaguju u afektu. Sportisti ne bi smeli uvek da se povode i delaju onako kako od njih traži publika, već svojim postupcima i ponašanjem moraju kod publike da stvaraju nove, humanije kriterijume u vrednovanju ljudskih postupaka.

Sportista mora da vodi računa o svom protivniku, jer mu je potreban da sa njim odmeri snage, a takođe potreban mu je i gledalac da oceni njegova dostignuća. Između sportista i gledalaca mora postojati iskreno razumevanje, jer samo tako sportista može da prevaziđe trenutke slabosti ili kada mu ide od ruke da prevaziđe neprevaziđeno, da ostvari ono što se smatralo neostvarljivim. Nema ništa prijatnije i ljudskije nego kada sportista za neuspeo pokušaj na sportskom polju dobije aplauz gledalaca i podršku za dalje napore. Postoje sportisti koji svojim stavom ponašanjem i zalaganjem izazivaju divljenje generacija i ostaju upisani velikim slovima u istoriji sporta kao sportisti džentlmeni.

Kod svakog sportiste je izražena želja da bude bolji od drugoga, da bude najbolji. Međutim često se taj cilj ostvaruje nečasnim sredstvima, u koje se ubrajaju nepoštovanje sportskih pravima i moralnih normi. U današnje vreme kada visoki sportski rezultati donose velika finansijska sredstva, moralna načela se pojavljuju kao iskupšenje pred sportiste i sudije.

Sport je "ogledalo društva". Ono što se dešava u sportu je odraz onoga što se dešava u društvu. Pošto je u proteklih nekoliko decenija nastupila opšta "erozija" svih moralnih vrednosti, to se prenelo i u sport, pa nam deluje prosto neverovatno kada naiđemo na primere fer-pleja.

Par primera fer-pleja na delu:

  1. Nesvakidašnji događaj obeležio je meč meksičke lige do 20 godina, između Pačuke i Estudijantesa (3:0), kada je trener Estudijantesa naredio svom igraču da namerno promaši penal, jer se njegovi izabranici nisu poneli u skaldu sa fer plejom, što je direktno uticalo na dosuđeni jedanaesterac.
  2. Utakmica između Askolija i Ređine ostaće upamćena ne samo po tome što su fudbaleri domaćih umesto fer pleja procenili da je važnije dati gol. Njihov trener Bepe Pilon nije mislio tako, naredio im je da puste Ređinu da izjednači.
  3. Robi Fauler je pokušavao da ubedi sudiju da nad njim nije napravljen penal, a zatim je izveo najstrožu kaznu, i nije postigao gol. Na kraju je rekao da to nije bilo namerno i da je pokušao da postigne gol, jer bi bilo ružno da namerno promaši. Fauler je za ovaj gest dobio nagradu FIFA.

Na žalost, primera fer-pleja je jako malo i priznajem da sam imao velikih poteškoća kada sam sakupljao material za ovaj tekst, kada bih pisao o nesportskom ponašanju ovaj spisak bi se verovatno razvukao na mnogo više stranica. Međutim, izuzetaka koji svojim fer-plej ponašanjem daju dobar primer, ne samo deci već i odraslima na našu sreću još uvek ima i treba im odati veliko priznanje.

Mladi u sportistima vide svoje uzore i idole. Kada počnu da ih imitiraju, i pojavu u obliku prevare prihvataju kao nešto normalno u sportu, tada njihovi treneri moraju da deluju vaspitno i da onemogućavaju takvo ponašanje.

Jedna od značajnih funkcija sporta je da neguje i razvije prijateljstvo između sportista. Specifičnost sporta se ogleda u i tome da su sportisti u velikim naporima koje na njih vrše treninzi i takmičenja upućeni jedni na druge, a to stvara uslove za razvijanje i negovanje prijateljstva. Sportisti jedne ekipe dele radost i tugu nakon pobede ili poraza. Oni su oslonjeni jedni na druge za vreme priprema, putovanja, turnirskih takmičenja i sl. Upoznaju se i druže, pomažu jedan drugoga, veoma često se poveravaju i pričaju o ličnim problemima. Na taj način postaju dobri prijatelji.

U odnosima među ljudima oduvek je bilo značajno međusobno poštovanje i tolerancija za njihove skladne osnose i što bolji život. Međutim razlike u veri, rasi, nacionalnosti i polu su bile u većini slučajeva uzroci nesporazuma, rasprava i sukoba. Zbog toga se nastoji da se mladi u sportu uče i vapitavaju tako da u međusobnim odnosima i zajedničkom životu shvate da mora postojati poštovanje drugih ljudi bez obzira na njhovu veru, rasu, nacionalnost i pol.

U višenacionalnim sredinama, koja se najčešće razlikuju i po veri ovo je veoma ozbiljan zadatak jer od poštovanja i tolerancije zavise celokupni odnosi među ljudima koji zajedno rade, druže se u školi, na poslu, u sportu i drugim oblicima života. Sport pruža izvandredne mogućnosti za zajedništvo, bez obzira na ove razlike, jer u suštini sportska ekipa koja ima jedan zajednički cilj predstavlja kolektiv gde nestaju sve ove razlike.

Višegodišnje pisustvo u sportu omogućilo je generacijama sportista da se kroz sport uče, saznaju i razvijaju pozitivne vrednosti međusobne tolerancije i poštovanja. Postoje brojni primeri mladih sportista koji su kasnije postal vrhunski, ali koji su zadržali i brojne prijatelje iz različitih nacionalnih i verskih sredina.

Šta je fer?
Fer znači držati se dogovorenih pravila, odreći se nepravedno stečenih prednosti, imati jednake šanse, obzirno se ponašati, poštovati svog protivnika u sportu i prihvatiti druge i drugačije. Fer ponašanje nije samo ugroženo u sportu, već i u drugim oblastina društva.

Principi fer-plaj vaspitanja:

  1. Fer-plej je izraz ljudskog držanja koje se ogleda u obzirnom ponašanju prema samom sebi, prema drugima, ali i prema svojij okolini. Fer-plej nalazimo u sportu, ali i u drugim oblastima života.
  2. Fer-plej je osnova kvalitetnog ponašanja u međuljudskim odnosima i u odnosima ljudi prema okolini. Apeli zabrane ili kazne nisu sveobuhvatna sredstva, oni ne deluju u svim situacijama i ne deluju trajno. Potrebno je da se odaberu metodi koji su delotvorniji.
  3. Za fer ponašanje potrebno je da se ispune neki preduslovi. Obazrivost, iskrenost, samopouzdanje, znati se nositi sa porazom i empatija su preduslovi za fer ponašanje koji se moraju negovati. Moralno učenje predstavlja stalni rad na razvoji sopstvene ličnosti. Fer ponašanje ne može da se predaje kao školski predmet, ali može da se doživi od strane drugih i može da se nauči.
  4. Ove sposobnosti mogu da se vide u razredu u kojem nema neprijateljstva među učenicima, gde vlada otvorena atmosfera i razumevanje.
  5. Principu uspeha koji je obeležen takmičenjem, pobedom i porazom moda da bude oduzeta oštrina. Trebalo bi da se unapređuje timski rad, da se razvija osećaj za kvalitet igre, da se naglašavaju osećanja igrača.
  6. Nije važno samo ono što radimo, već i na koji način to radimo.
  7. Cilj fer-plej vaspitanja mora da bude i što manje angažovanje sudija. Sudija bi trebao da bude u svakome od nas.
 

Literatura:
Stefanović Đ. (2011). Filosofija, nauka, teorija i praksa sporta. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspotanja.
Bačanac Lj., Radovanović I. (2005). Vaspitanje kroz sport. Beograd: Učiteljski fakultet.
Rot N. (2009). Opšta psihologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

 
Autor: Vladan Veljović Objavljeno: 08.07.2014.

PROČITAJTE JOŠ