Grupna ili socijalna identifikacija je osećanje grupne pripadnosti. To je proces poistovećivanja individualnih i grupnih ciljeva, normi, oblika ponašanja i vrednosti. Kad svi ciljevi grupe postanu zajednički i dostupni svim članovima, grupa postaje kolektiv. Pojedinci svoje sportske ciljeve, želje, interese, ambicije i vrednosti ostvaruju preko grupe, a uspehe sportske grupe doživljavaju kao svoje uspehe.
Grupna identifikacija ima i veliku motivacionu ulogu. U pojedinim slučajevima neki sportisti se veoma snažno osećaju članovima sportske ekipe, da bez razmišljanja, kritike i selekcije prihvataju ideale, oblike ponašanja, ciljeve, verovanja i ,,stil" ekipe, što vodi u svojevrstan konformizam.Na uspeh u sportu značajno utiče identiiikacija vođe sa ekipom (u kojoj meri se interesi vođe slažu sa interesima sportske ekipe).
Ako ti interesi nisu usaglašeni, onda se to takođe negativno odražava na uspeh. Takav sportista ne bi trebao da bude vođa ekipe. Veoma je pogodno ako je uloga vođe i kapitena u jednoj ličnosti.
Vođa koji je pozitivna ličnost veoma mnogo može doprineti procesu uklapanja izolovanih pojedinaca u kolektiv.Preduslov i činioci grupne identifikacije su:
- Ugled, tradicija i ime kluba,
- Dobro međusobno poznavanje pojedinaca koji čine sportsku ekipu,
- Raznovrsna takmičenja i manifestacije kluba,
- Postizanje zajedničkih ciljeva i uspeha,
- Zajednički problemi kojima se članovi sportske ekipe bave,
- Socijalna interakcija među članovima sportske ekipe izvan sportskih aktivnosti (zajednički izlasci, posete, izleti, ekskurzije, druženja, itd.).
On se manifestuje kroz nastojanje da se dokaže kako je saigrač-rival slabiji. Pri tome se više teži njegovom neuspehu nego sopstvenom uspehu. Da bi se dokazala sopstvena superiornost, odnosno protivnička inferiornost, u takvim slučajevima često se primenjuju i razni nesportski i nedozvoljeni postupci.