x

Zašto su nam potrebni večiti u futsalu

Zašto su nam potrebni večiti u futsalu

Pred početak evropskog prvenstva u futsalu 2016. u Beogradu, u sredstvima javnog informisanja gotovo da nije bilo podataka o nadolazećem spektaklu. Izuzev iskrenih poklonika malo ko je sa nestrpljenjem iščekivao da šou počne. Naravno sa podvizima koje je na turniru beležila četa tadašnjeg selektora i legende futsala Ace Kovačevića, zainteresovanost publike je naglo porasla, a reprezentacija Srbije dobila je veliki vetar u leđa sa tribina za obezbeđivanje istorijskog plasmana na smotri najboljih. Činilo se tada da će futsal iskoristiti svoj trenutak i stati rame uz rame sa vodećim sportovima u našoj zemlji, ali nažalost to se nije dogodilo. Pomak u odnosu na prethodni period je bio vidljiv, ali podrška neophodna za dalju popularizaciju ovog sporta, bilo da je oličena u jačanju navijačke baze ili u finansiranju, izostala je.

Na pomenutom evropskom prvenstvu, okosnica nacionalnog tima sastavljena je od igrača koji su u svojoj profesionalnoj karijeri nosili dres najuspešnijeg srpskog futsal kluba, Ekonomca iz Kragujevca. Ekonomac je klub vredan svakog poštovanja. U organizacionom smislu daleko su ispred dobrog dela fudbalskih superligaša. Četvrto mesto na Uefinoj rang listi 2015. godine rezultat je kontinuiranog i promišljenog rada svih struktura kluba sa težnjom da se u skorijoj budućnosti Ekonomac domogne završnice Futsal kupa. 


Ove sezone uz osvajanje jubilarne desete titule u domaćem prvenstvu, završnica evropskog futsal kupa je postavljena za prioritet. Da bi se uspelo u toj nameri igrački kadar je pojačan pre svega brazilskim internacionalcima, koji u svojim radnim biografijama imaju bogato iskustvo igranja najjačih turnira, kao i najboljim igračima koje je iznedrila domaća futsal scena. Prvi evropski ispit studenti su uspešno položili. U glavnoj rundi čiji je domaćin bio Kragujevac, u konkurenciji Sportinga (Portugal), Nikarsa (Letonija) i Kersona (Ukrajina), Ekonomac je zauzeo drugo mesto i domogao se elitnog turnira, presudnog u borbi za četiri najbolja na kontinentu.

U utakmici sa lavovima iz Lisabona, povrh velike želje, hrabrog pristupa i tesnog poraza, pokazalo se da naš šampion i dalje ne uspeva da izađe na kraj sa renomiranijim protivnicima. Nesporno je da trener Rajić ima na raspolaganju nikada jači roster, koji za srpske prilike predstavlja pravi dream team. Po svemu sudeći titula će se i ove godine slaviti u hali Jezero, jer ne postoji ekipa koja može iole da ugrozi takav ishod. U tome i jeste problem, zanemarujući igrački kadar čiji kvalitet nije upitan, činjenica je Ekonomac nema dovoljno jakih utakmica na domaćoj sceni koji bi mogli biti odgovarajući reper za evropske nastupe.

U srpskom futsal prvenstvu ozbiljniji rivalitet se izgubio gašenjem Marba i Konjarnika. U minulom šampionatu nešto najbliže pomenutom bila je pojava Euromotusa, koji je sezonu ranije uspeo kao drugoligaš da trijumfuje u kupu nad Ekonomcem, stoga se očekivalo da bi i u borbi za tron mogao pomrsiti konce Kragujevčanima. Međutim ceo taj projekat stvaranja konkurentnog takmaca na svim frontovima bio je očigledno preambiciozan, Euromotus je u društvu najboljih plesao samo jedno leto, a potonje se klub rasformirao. Sa ove distance gledano, čini se da je svrha postojanja tog kluba kratkog daha bila isključivo svrgavanje Ekonomca kao neprikosnovenog vladara srpskog futsala nego li uspostavljanje sistema koji bi u budućnosti davao ozbiljan doprinos razvoju igre.


    style="display:block; text-align:center;"
    data-ad-layout="in-article"
    data-ad-format="fluid"
    data-ad-client="ca-pub-3680394444982515"
    data-ad-slot="7364782146">


Jaka i ujednačena liga nije samo važna za napredak futsala, već i za njegov opstanak. Uz dužno poštovanje prema postojećim klubovima, koji se iskrenim sportskim zalaganjem trude da podignu kvalitet samog sporta i domaće lige za koju lestvicu više, plašim se da će njihova borba bez finansija i navijačkog korpusa postati borba sa vetrenjačama.


Jedan od mogućih izlaza iz ovog ćorsokaka mogao bi biti formiranje futsal sekcija fudbalskih velikana. Kao pozitivni primeri mogu poslužiti Barselona, Benfika i slični evropski giganti. Pre svega Crvena Zvezda i Partizan, ali ne smemo potceniti ni Vojvodinu, više su od klubova na ovim prostorima. U pitanju su svojevrsni i prepoznatljivi brendovi sa velikom armijom pristalica. Njihovi mečevi u bilo kom sportu ne samo u fudbalu izazivaju posebnu pažnju javnosti i veću posećenost na tribinama. Futsal koji je najsrodniji od svih sportova sa najvažnijom sporednom stvari na svetu, svakako bi mogao da iskoristi tu povezanost i da kao atraktivniji i dinamičniji od fudbala uz besplatnu reklamu "večitih" privuče nove obožavaoce.


Uz navijačku groznicu rasla bi i ulaganja, istina možda ne proporcionalno. I u takvoj ligi Ekonamac bi verovatno isprva bio bez premca jer je u pitanju sistem koji traje, ali kao najveću benefit imao bi jake utakmice i dostojnu pripremu za futsal kup. Iako se postavlja izvesno vreme pitanje zašto nema najvećih i u futsalu, nažalost sem nagoveštaja iz Uefa da će uslov za igranje u Ligi šampiona i Ligi evrope ubuduće biti postojanje ženskog fudbalskog kluba i futsal sekcije određenog kluba, daleko smo od realizacije zamisli.


Svetao primer formiranja futsal sekcija, mimo uplitanja nezainteresovanih klupskih čelnika možemo uočiti u susednoj Hrvatskoj. Navijači zagrebačkih modrih revoltirani potezima uprave, a željni podrške Dinamu, stali su iza osnivanja futsal ekipe. Klub je dakle u vlasništvu navijača, a isti ga i finansiraju. Ubrzo je nastao rivalitet sa Splitom koji se u međuvremenu učlanjuje u Hajdukovu porodicu, a interesantna stvar da ligom još uvek suvereno vlada treći tim, Nacional.

 

U nedelji pred nama, Ekonomac će braniti čast srpskog futsala na odlučujućem turniru u Italiji. U borbi za ostvarivanje nedosanjanog sna rivali će biti domaćin Peskara, Barsalona i holandski Knopunt. Studente mnogi stručnjaci smatraju autsajderima kao i Knopunt, očekujući da duel Peskare i Blaugrane odluči o pobedniku grupe. S obzirom na takvu postavku stvari, mišljenja sam da naši momci nemaju šta da izgube, uz srpski inat i brazilsku sambu ne treba isključiti ni čudo.


Datum: 27.11.2017. Autor: Srđan Jović

PROČITAJTE JOŠ...