Streljaštvo, jedan od sportova koji je u olimpijskom programu od 1896.godine, ima vrlo dugu tradiciju u Srbiji.
Streljački savez Srbije je osnovan 1887. godine. Međutim, organizovano bavljenje streljaštvom na teritoriji sadašnje Srbije počelo je još u 18.veku.
Neke od ključnih godina u razvoju srpskog streljaštva su 1777, 1865, 1887, 1936, 1988... U narednim redovima naći ćete odgovor na pitanja kad su osnovane prve streljačke družine u Srbiji, kada je osnovan nacionalni savez, kada su srpski strelci debitovali i osvojili prve medalje na velikim takmičenjima...
1777. godine u Beloj Crkvi osnovana je prva streljačka družina na teritoriji današnje Srbije.
1790. godine u Novom Sadu, tadašnjoj Austrougarskoj, osnovana je Streljačka družina Novi Sad 1790, koja je danas najstariji aktivni sportski kolektiv u našoj zemlji. SD u Pančevu pokrenuta je 1813....
1851. godine održano prvo streljačko takmičenje u Srbiji, na tek izgrađenom strelištu sa dva streljačka mesta, u Topčideru, u Beogradu.
1865. godine osnovana je Beogradska streljačka družina, prvi streljački klub u ondašnjoj Kneževini Srbije.
1880. i 1881. godine prve družine osnovane su u Valjevu, Leskovcu, Kragujevcu, Pirotu i Nišu.
1886. godine, u avgustu, Beogradska streljačka družina je organizovala Prvo zemaljsko gađanje (državno prvenstvo).
1887. godine, tokom Drugog zemaljskog gađanja, priređenog u Kragujevcu, osnovan je Savez streljačkih družina u Kraljevini Srbiji, današnji Streljački savez Srbije. Prvi predsednik Saveza bio je Milojko Lešjanin, general i načelnik Glavnog generalnog štaba Vojske Kraljevine Srbije. Lešjanin je tada bio predsednik Beogradske streljačke družine, a vredi spomenuti da je upravo on osvojio glavnu nagradu (prvo mesto) na Prvom zemaljskom gađanju 1886. u Beogradu. Za pobedu je nagrađen umetnički ukrašenom puškom „mauzer“ sa priborom i municijom.
1909. godine Srbija je primljena u Međunarodno uniju nacionalnih streljačkih federacija i asocijacija (današnja Međunarodna streljačka federacija – ISSF). Iste godine naša selekcija debituje na Svetskom prvenstvu. Šampionat je održan u Hamburgu, a našu zemlju predstavljali su Mata Marković , Sima Janošević (obojica iz Kragujevca), Janko Pop Dragović, Miladin Novaković i Bora Paštrović (svi iz Beograda), koji su gađali vojničkom puškom iz tri stava na 300-metarskom strelištu.
1924. godine u Beogradu je održano prvo državno prvenstvo posle Prvog svetskog rata, tokom koga su mnoga strelišta u Srbiji porušena i popaljena.
1936. godine Beograđanin Lazar Jovanović je učestvovao na Olimpijskim igrama u Berlinu i postao prvi srpski i jugoslovenski strelac-olimpijac. Nadmetao se pištoljem u gađanju „silueta“ visokih 163 centimetara na 25-metarskom strelištu (disciplina iz koje se razvilo današnje takmičenje MK pištoljem brzom paljbom). Gađao je oružjem koje je svojeručno napravio.Takmičenje završio u kvalifikacijama, ali njegov tačan plasman i rezultat nisu poznati. Prema raspoloživim podacima, Jovanović se našao na deobi od 29. do 53. mesta.
1949. godine osvojena je prva medalja za srpsko i jugoslovensko streljaštvo na svetskim prvenstvima. Na SP u Buenos Ajresu ekipa u sastavu Momir Marković,Jovan Kratohvil, Milovan Mihorko, Petar Cestnik i Stjepan Prauhardt je izborila srebro u gađanju puškom na 300 metara.
1957. godine naša zemlja je prvi put bila domaćin velikog međunarodnog takmičenja. Na Carevoj ćupriji u Beogradu je održano Prvenstvo Evrope za žene i juniore u disciplinama na 50-metarskom strelištu. Bilo je to drugi šampionat Starog kontinenta u istoriji, posle EP za sve seniorske i juniorske kategorije u Bukureštu 1955, kada je i Jugoslavija debitovala na šampionatu Evrope.
Još tri prvenstva Evrope su održana u Srbiji. U Beogradu je 1972. godine organizovano EP u gađanju vazdušnim oružjem, a 2005. i 2011. u disciplinama na 25, 50, 300 metara i u gađanju glinenih golubova.
1970. godine osvojene su prve zlatne medalje za jugoslovensko streljaštvo na prvenstvima sveta i to čak tri nasjajnija odličja. Na SP u Finiksu (SAD), Desanka Perović Pešut je postala šampion sveta u gađanju MK puškom iz ležećeg stava. Ženska ekipa Jugoslavije, u kojoj su uz Desanku Perović Pešut, bile i Mirjana Mašić Jovović i Magdalena Herold, je osvojila zlatne medalje vazdušnom i MK puškom iz ležećeg stava. Sem tri zlatne, naši strelci su u Finiksu „pogodili“ i dva srebra i jednu bronzu.
1988. godine srpsko i jugoslovensko streljaštvo je dobilo prve osvajače olimpijskih medalja.
Jasna Šekarić je drugog dana streljačkog turnira na OI u Seulu, 19. septembra 1988, osvojila bronzanu medalju MK sport pištoljem. Dan kasnije, Goran Maksimović se okitio zlatom vazdušnom puškom, a 21.septembra Jasna Šekarić je stigla do olimpijske titule vazdušnim pištoljem.
2010. godine naša reprezentacja prvi put u 21. veku pod imenom Srbija učestvuje na Svetskom prvenstvu u streljaštvu.
Šampionat je održan u Minhenu, a naši strelci su osvojili čak sedam medalja. Po broju odličja, ovo je bilo najuspešnije SP u istoriji srpskog i jugoslovenskog streljaštva. Najviše je postigla Zorana Arunović, osvajač zlatne medalje vazdušnim i srebrne MK pištoljem. Srebrne medalje su osvojili i ženska ekipa MK pištoljem (Jasna Šekarić, Jelena i Zorana Arunović), muška ekipa vazdušnim pištoljem (Andrija Zlatić, Damir Mikec, Dimitrije Grgić), Andrija Zlatić (vazdušni pištolj pojedinačno). Bronze su pripale Nemanji Mirosavljevu (MK puška trostav) i ženskoj ekipi u gađanju MK puškom iz trostava (Lidija Mihajlović, Andrea Arsović, Ivana Maksimović).
2012. godine na Olimpijskim igrama u Londonu Ivana Maksimović je osvojila srebro MK puškom iz trostava, a Andrija Zlatić bronzu vazdušnim pištoljem, što su prve olimpijske medalje za naše strelce pod zastavom Srbije.
2015. godine u Bakuu su održane Prve Evropske igre. Srpski reprezentativci su dominirali na streljačkom turniru. Damir Mikec je izborio dve zlatne medalje (vazdušni i MK pištolj), a po jedno zlato pripalo je Andrei Arsović (vazdušna puška) i Zorani Arunović (vazdušni pištolj).